Kako sve više ljudi traži alternative proizvodima od životinjskog mesa, nova istraživanja su otkrila iznenađujući izvor ekološki prihvatljivih proteina – alge.

Studija Univerziteta u Exeteru, objavljena u časopisu Journal of Nutrition, prva je te vrste koja pokazuje da konzumiranje dvije komercijalno najvrjednije alge bogate proteinima može pomoći u preoblikovanju mišića kod mladih i zdravih odraslih osoba. Njihovi istraživački nalazi ukazuju na to da alge mogu biti zanimljiva i održiva zamjena za proteine ​​životinjskog porijekla za održavanje i povećanje mišićne mase.

Ino Van Der Heijden, istraživač na Univerzitetu u Exeteru, rekao je: „Naše istraživanje sugerira da alge mogu biti dio sigurne i održive hrane u budućnosti.“ Zbog etičkih i ekoloških razloga, sve više ljudi pokušava jesti manje mesa, a postoji i sve veći interes za neživotinjske izvore i održivo proizvedene proteine. Vjerujemo da je potrebno započeti istraživanje ovih alternativa i identificirali smo alge kao obećavajući novi izvor proteina.

Hrana bogata proteinima i esencijalnim aminokiselinama ima sposobnost stimulacije sinteze mišićnih proteina, što se može mjeriti u laboratoriji mjerenjem vezivanja označenih aminokiselina za proteine ​​mišićnog tkiva i njihovim pretvaranjem u stope konverzije.

Proteini životinjskog porijekla mogu snažno stimulirati sintezu mišićnih proteina tokom odmora i vježbanja. Međutim, zbog sve većih etičkih i ekoloških zabrinutosti povezanih s proizvodnjom proteina životinjskog porijekla, sada je otkriveno da alge predstavljaju zanimljivu ekološki prihvatljivu alternativu, koja može zamijeniti proteine ​​životinjskog porijekla. Spirulina i Chlorella uzgojene u kontroliranim uvjetima su dvije komercijalno najvrjednije alge, koje sadrže visoke doze mikronutrijenata i obilje proteina.

Međutim, sposobnost spiruline i mikroalgi da stimulišu sintezu miofibrilarnih proteina kod ljudi još uvijek nije jasna. Kako bi razumjeli ovo nepoznato područje, istraživači sa Univerziteta u Exeteru procijenili su efekte konzumiranja proteina spiruline i mikroalgi na koncentraciju aminokiselina u krvi i brzinu sinteze proteina mišićnih vlakana u mirovanju i nakon vježbanja, te ih uporedili sa utvrđenim visokokvalitetnim proteinima neživotinjskog porijekla (proteini gljiva gljivičnog porijekla).

36 zdravih mladih osoba učestvovalo je u randomiziranom dvostruko slijepom ispitivanju. Nakon grupe vježbi, učesnici su pili napitak koji sadrži 25 g proteina gljivičnog porijekla, spiruline ili proteina mikroalgi. Uzeti su uzorci krvi i skeletnih mišića na početku, 4 sata nakon jela i nakon vježbanja. Cilj ispitivanja bio je procijeniti koncentraciju aminokiselina u krvi i brzinu sinteze miofibrilarnih proteina u tkivima u mirovanju i nakon vježbanja. Unos proteina povećava koncentraciju aminokiselina u krvi, ali u poređenju s konzumiranjem gljivičnih proteina i mikroalgi, konzumiranje spiruline ima najbržu stopu povećanja i veći vršni odgovor. Unos proteina povećao je brzinu sinteze miofibrilarnih proteina u tkivima u mirovanju i vježbanju, bez razlike između dvije grupe, ali je brzina sinteze mišića tokom vježbanja bila veća od brzine sinteze mišića u mirovanju.

Ova studija pruža prvi dokaz da konzumiranje spiruline ili mikroalgi može snažno stimulirati sintezu miofibrilarnih proteina u mišićnim tkivima tokom mirovanja i vježbanja, što je usporedivo s visokokvalitetnim derivatima neživotinjskog porijekla (gljivičnim proteinima).