A o faʻateleina le sailia e tagata o isi mea e sui ai aano o manufasi, ua maua ai e suʻesuʻega fou se puna e ofo ai o porotini e lelei mo le siosiomaga - o le limu.

 

O le suʻesuʻega a le Iunivesite o Exeter, lea na lolomiina i le Journal of Nutrition, o le uluaʻi suʻesuʻega lea o lona ituaiga ua faʻaalia ai o le taumafaina o limu e lua e sili ona taua i pisinisi e tele ai porotini e mafai ona fesoasoani i le toe faʻaleleia o maso i tagata matutua talavou ma soifua maloloina. O a latou suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le limu atonu o se sui o porotini e maua mai manu e manaia ma gafataulimaina mo le tausia ma le faʻaleleia atili o maso.

 

Fai mai Ino Van Der Heijden, o se tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Exeter, “O la matou suʻesuʻega ua faʻailoa mai ai e mafai e le limu ona avea ma se vaega o meaʻai saogalemu ma gafataulimaina i le lumanaʻi.” Ona o mafuaʻaga tau amio ma le siosiomaga, o loʻo faʻateleina pea tagata o loʻo taumafai e faʻaitiitia le 'ai o aano o manu, ma o loʻo faʻatupulaʻia le naunau i mea e le o ni manu ma porotini e gaosia e gafataulimaina. Matou te talitonu e tatau ona amata suʻesuʻeina nei isi mea e sui ai, ma ua matou faʻailoa mai le limu o se punaoa fou o porotini e folafolaina mai.

 

O mea'ai e tele ai porotini ma amino acids taua e iai le malosi e fa'aosofia ai le fa'atupuina o porotini o maso, lea e mafai ona fuaina i totonu o le fale su'esu'e e ala i le fuaina o le fusifusia o amino acids ua fa'ailogaina i porotini o maso ma liua ai i ni fua faatatau o le liua.

 

E mafai e porotini e maua mai manu ona fa'aosofia malosi le fa'aputuina o porotini maso i le taimi e malolo ai ma fa'amalositino ai. Peita'i, ona o le fa'atupula'ia o popolega tau amio ma le siosiomaga e feso'ota'i ma le gaosiga o porotini e fa'avae i manu, ua iloa nei o se isi auala e manaia ma lelei mo le siosiomaga o le limu, lea e mafai ona suia ai porotini mai punaoa mai manu. O le Spirulina ma le Chlorella e ola i lalo o tulaga fa'atonutonu o ni limu e sili ona taua i pisinisi, e tele ai mea'ai laiti ma porotini e tele.

1711596620024

Peita'i, e le'i manino lava le mafai e le spirulina ma microalgae ona fa'aosofia ai le fa'atupuina o porotini myofibrillar o le tagata. Ina ia malamalama i lenei matā'upu e le'i iloa, na iloiloina e le au su'esu'e i le Iunivesite o Exeter aafiaga o le 'aina o porotini spirulina ma microalgae i le maualuga o amino acid i le toto ma le fua faatatau o le fa'atupuina o porotini o maso i le taimi e malolo ai ma pe a uma fa'amalositino, ma fa'atusatusa i latou ma porotini taumafa e le maua mai manu e maualuga le tulaga lelei (porotini fungal e maua mai fungal).

 

E to’a 36 talavou malolosi na auai i se su’ega fa’afuase’i e lua-tauaso. A mae’a se vaega o fa’amalositino, na inuina e tagata auai se meainu o lo’o i ai le 25g o le porotini e maua mai i siama, spirulina po’o le porotini microalgae. Aoina fa’ata’ita’iga o le toto ma maso skeletal i le amataga, 4 itula talu ona ‘ai, ma a mae’a fa’amalositino. Ina ia iloilo le maualuga o amino acid i le toto ma le saoasaoa o le faia o porotini myofibrillar o a’ano o lo’o malolo ma a’ano o lo’o fa’amalositino. O le taumafaina o porotini e fa’ateleina ai le maualuga o amino acids i le toto, ae pe a fa’atusatusa i le taumafaina o porotini fungal ma microalgae, o le taumafaina o le spirulina e sili ona vave le saoasaoa o le fa’ateleina ma le maualuga o le tali atu. O le taumafaina o porotini e fa’ateleina ai le saoasaoa o le faia o porotini myofibrillar i a’ano o lo’o malolo ma fa’amalositino, e aunoa ma se eseesega i le va o vaega e lua, ae o le saoasaoa o le faia o maso fa’amalositino e maualuga atu nai lo maso o lo’o malolo.

1711596620807

O lenei suʻesuʻega ua maua ai le faʻamaoniga muamua e faʻapea o le 'aina o le spirulina poʻo le microalgae e mafai ona faʻaosofia malosi ai le faʻatulagaina o polotini myofibrillar i le taimi e malolo ai ma faʻamalositino ai maso, e tutusa ma mea e maua mai manu e maualuga le lelei (polotini fungal).


Taimi na lafoina ai: Setema-09-2024